Gost urednik
Dobro i loše o HDMI-ju i HDCP-u
Gotovo da među onima koji kupuju plazmatske ili LCD televizore i novije DVD plejere nema nikoga tko barem ne zna za postojanje nečega što se zove HDMI (High Definition Media Interface). Najnovije sučelje za visokovjerni prijenos digitalnih zvukovnih i slikovnih zapisa iz izvora u TV, plod je združenog djelovanja Hitachija, Matsushita Electrica (Panasonica), Royal Philips Electronicsa, Silicon imagea, Sony Corporationa, Thomson i Toshiba korporacija, a podržavaju ga brojne filmske kuće (Fox, Universal, Warner Bros. i Disney) i kompanije za prijenos zvuka i slike kabelima ili satelitom (DirecTV, EchoStar (Disch Network) kao i CableLabs.
No, među onima koji su čuli za HDMI sigurno nema veliki broj onih koji znaju o čemu se radi, što će im to, čemu služi i kakve probleme može prouzročiti. Dakle, HDMI je prvo i za sada jedino, od industrije široko prihvaćeno i poduprto digitalno audio/video sučelje, koje ne sažima ni audio ni videoinformacije. Načelno, to bi sučelje trebalo omogućiti prijenos kristalno čistih slika i zvukova kroz samo jedan, specijalni, HDMI kabel. Tako se jednim zahvatom smanjuje nikome draga šuma kabela i dobiva najkvalitenija reprodukcija audio i videozapisa. HDMI omogućava vezu bilo kojeg audio/video izvora (set-top boxa, DVD plejera ili AV receivera) s AV monitorom ili TV prijemnikom, odnosno digitalnim TV-om (DTV) samo jednim jedinim kabelom.
HDMI podupire standardni, napredni i visokodefinicijsko video, plus višekanalni digitalni audio. Kabelom mogu kolati signali svih ATSC HDTV standarda kao i 8-kanalni, 192 kHz, nesažeti digitalni audiosignali kao i signali svih poznatih i korištenih komprimiranih formata (poput Dolby Digitala i DTS-a).
HDMI je danas de facto standardno digitalno sučelje za HD televiziju kao i za uređaje konzumnje elektronike. Do sada ga je prihvatilo preko 500 tvrtki, a očekuje sa_da će ove godine na tržište izaći preko 130 milijuna uređaja koji imaju HDMI. Broj uređaja s HDMI sučeljem će se stalno povećavati, pa se očekuje da 2010. godine na trižtu bude milijardu uređaja s HDMI sučeljem.
HDMI sučelje približava i povezuje osobna računala s uređajima kućne zabavne elektonike. HDMI omogućava vrhunsko prikazivanje medijskih sadržaja kao i reprodukciju viskorazlučivih filmova i višakanalnih audioformata na PC-jima. HDMI je jedino sučelje koje omogućava priključivanje na HDTV-prijemnike i na PC monitore koji odgovaraju DVI i HDMI standardima.
Načelno, zato što je HDMI digitalno sučelje, ono omogućava najbolju kvalitetu videosignala jer se izbjegava pretvorba analognog signala u digitalni i svi gubici povezani s time. Razlika u kvaliteti je posebno uočljiva na najvećoj različivosti od 1080p. Takav digitalni signal je oštriji od onoga iz komponentnih priključaka, a u njemu gotovo da i nema smekšavanja na rubovina slike ni "duhova". Najveće razlike u kontrastu vidljive su na najsitnijim detaljima, kao što su slova.
HDMI podržava dvosmjernu komunikaciju između videoizvora (DVD plejer, npr.) i DTV-a, omogućavajući sasvim novu funkcionalnost, poput automatske konfiguracije i pokretanja reprodukcije pritiskom na jednu tipku. Korištenjem HDMI-a uređaj automatski isporučuje najučinkovitiji format (npr 480 p prema 720p ili 16:9 prema 4:3), što korisnika oslobađa traženja najbolje odgovarajućeg formata po izbornicima.
No nije, barem u ovom trenutku, sve tako ružičasto kako govore podaci. Naime, ni HDMI, kao ni mnoge druge publici u posljednje vrijeme predstavljene digitalne tehnologije, nije odmah zaživio sukladno očekivanjima proizvođača i korisnika. Svi koji su pokušali istovremeno priključiti dva uređaja s HDMI priključcima dobili su poruku o grešci, a zaslon TV-a je bio prazan, ružičasto ili zeleno obojen. Dijelom se to javlja zabog velikih očekivanja od tehnologije. Traži se velika brzina koja će omogućiti prijenos 1080p HD videozapisa i surround zvuka bez gubitaka. Zato što je ta razina kvalitete vrlo blizu “master vrpci”, nju će biti moguće prenijeti samo ako sadrži “air tight” shemu za zaštitu protiv hackera. Tu zaštitu isporučuje Intel, a naziva se HDCP (High Definitin Content Protection). Ta enkripcijska tehnologija daleko nadmašuje prijašnje zaštitne sheme i zahtijeva dvosmjernu komunikaciju između odgovarajućih, međusobno usuglašenih uređaja. U protivnom veza neće biti moguća.
Kombiniranjem ovih dvaju krajnje složenih tehničkih zahtjeva s “povjereničkim pristupom” za definiranje standarda i izlaskom time na tržište gladno “novih značajnih iskoraka” dobija se recept za uspjeh.
HDMI je veći prošao kroz nekoliko inačica, a u svakoj je nešto popravljeno i dotjerano kako bi bilo sukladno s budućim zahtjevima. Inačice koje se koriste u izradi uređaja su V0.9, V1.0, V1.1 i V1.2. V1.2 inačica je netom implementirana, a izlazak V1.3 na tržište najavljen je za sredinu ove godine. Većina proizvoda trenutno u uporabi ima V1.1 inačicu. I HDCP je također prošao mnoga unaprijeđenja: trenutno je u uporabi Rev D, dok je Rev E najavljen, ali je još uvijek u razvoju.
HDMI V1.3 radi na većoj brzini od prošlih inačica i zahtijeva naprednu čipovsku arhitekturu kako bi se moglo izaći na kraj s povećanom temperaturom koja se razvija. Korisnički sadržaji V1.3 uključuju povećanu dubinu boja i podršku za bezgubitne audikodeke (Dolby TrueHD i DTS-HD Master Audio) s tako velikim frekvencijskim ozdivom koji će moći pokriti i buduća unaprijeđenja i zahtjeve. Najavljeno je da bi se rečeni kodeci trebali pojaviti u trećem kvartalu ove godine. Ipak, ne treba se nadati da će, za sada, u povećanoj dubini boja moći uživati korisnici zabavnih videoprograma. Primarna namjena ovih novih kodeka je u računalnim igricama.
Najvše problema ima s EDID-om (Extended Display Identification Data), dvosmjarnom komunikacijm između komponeneta koje su dio HDMI specifikacija. Nedostatak dokumentacije stvara situaciju u kojoj se različito interpretiraju specifikacije što onda dovodi do greška u komunkaciji. EDID sadrži informacije potrebne za podešavenje izlaza iz izvornog uređaja (DVD-a) s prijemnom komponentom (TV-om). Dogodi li se greška u komunikaciji, posljedice će biti netočna slika, ali izostanak slike i zvuka.
Drugi se problemi javljaju na području izvedbe i proizvodnje HDMI sklopova i, posebno, kabela. Zato što su podaci vrlo složeni, a moraju biti brzo preneseni, HDMI sklopovi moraju raditi na vrlo visokim frekvencijama (>300 MHz), ponašajući se pritom puno više kao sklopovi mikrovalne pećnice nego kao audio ili video skopovi. Zato, da bi HDMI dobro radio, sve mora biti izvedeno savršeno.
No, i dalje ostaje problem zato što na tržištu imamo HDMI i HDCP sklopova različitih generacija što će, do daljnjega, ostati izvorom problema. A to se neće tako brzo riješiti.
U NAD-u su ipak optimistični glede nove tehnologije i nastoje je uključiti u sve svoje nove proizvode. Naše servisno osoblje će i dalje nestojati pomoći korisnicima u rješavanju probema ako se i kad se pojave, a inženjerska će posada surađivati s glavnim dobavljačima novih tehnologija i nastojati da u sve NAD-ova uređaje HDMI tehnologija bude korektno ugrađena. Čim to bude praktički izvedivo, NAD će u svoje uređaje ugrađivati najnovije inačice ove tehnologije.
